Šipak – mali plod, veliki unos vitamina C

Šipak (Rosa canina L.) spada među najstarije biljke. Postoje dokazi da su ga ljudi koristili u prapovijesti odnosno još u kamenom dobu.

Nalazimo ga na području Švicarske u tkz. Sojenicama. Ti nalazi govore nam da su ga ljudi koristili najviše u obliku pekemeza. Njegova ljekovitost spominje se u djelima staroislandske mitologije. Stari Rimljani su pak vjerovali da šipak lijeći bjesnoću pa tako potječe i njegov znanstveni naziv – Rosa canina. Divlji šipak poznat je od davnina u ljekarstvu kao lijek protiv zubobolje, bolesti bubrega, dizenterije i padavice. Služio je u prehrani kao hrana u siromašinm slojevima društva.

Poznato je da je šipak bogat vitaminom C.

Prema novim istraživanjima, odmah nakon crnog ribizla, najviše koncetracije vitamina C u voću ima upravo on.

Priprema jela od šipka se u nekim narodima zadržao sve do danas pa se od njega pripremaju čajevi, kompoti, pekmezi, kolači i juhe.

Kod kuhanja plodova šipka, ne gubi se koncentracija vitamina C.

Prema tradicionalnom vjerovanju i recepturama čaj od šipka uklanja anemičnost, malaskavost, smanjuje umor i ima dobre protupalne karakteristike. Odlikuje vitaminima B1, B2, A, D, E i antioksidantima te mineralima poput željeza, magnezija sumpora i fosfora.

Plod od šipka najbolje se priprema u obliku čajeva. Iz starih knjiga o ljekovitom bilju i liječenju ljekovitim biljem piše da šipkov čaj poboljšava urirarni trakat. Također sušeni plod od šipka preporuča se kod problema uzrokovanih bubrežnim kamenom i zbog toga je on sastavni dio našeg biljnog čaja za sprečavanje i otapljanje bubrežnog kamena „Bubrenko“. Čajeve na bazi šipka preporučaju se tokom zimskih mjeseci radi visokih koncentracija vitamina C kada vladaju prehlade, gripe i viroze pa ga tako možete naći u našem Podravskom čaju ili Adria tea gdje je jedan od glavnih komponenata. Preporuča se i kod dojilja jer vitamin C iz šipkovog čaja lako prelazi u mlijeko dojilje i dobro utječe na razvoj dojenčadi.

Princip pripreme čaja od šipka:

U jednu litru vruće vode stavlja se jedna velika jušna žlica. Nakon 20 minuta procjedi se i slobodno se po želji dodaje šećer, stevia, zaslađivać ili med. Ukoliko se želi dodati osvježavajuća nota čaju slobodno se dodaje limun.

Osim čajeva, plod šipka koristi se za pripremu marmelade, sirupa, juha i vina. Juha od šipka spada u delicije u Švedskoj, a zovu je juha Nyponsoppa. Poznato vino na bazi šipka već dugi niz godina proizvodi se u Mađarskoj.

Plodovi šipka se uberu, dobro operu u vodi i obavezno se odvoje petiljke od ploda šipka. Nakon toga šipak se razreže po dužini i stavi se u posudu sa širim otvorom. Istovremeno se priprema šećerna otopina koja se ulijeva u posudu s šipkom čim se izbistri. Posuda se začepi čepom za vrenje i stavlja se na toplo mjesto. Nakon završetka vrenja dobiva se šipkovo vino, a ono se obavezno mora dobro procjediti i napuniti u boce. Boce se dobro začepe i čuvaju u hladnim podrumima.

Plodovi šipka se beru kada su crveni. Moraju se očistiti od petiljki. Prije kuhanja operu se te se stavljaju u vodu na kuhanje od 35 do 50 minuta sve dok ne omekšaju. Kada plod šipka omekša, ocjedi se, te se propasira. Treba se izvagati te dodati masa šećera onoliko koliko je masa propasiranog šipka. Dobiveni propasirani šipak kuha se oko 20 minuta. U propasirani šipak i šećer ulijeva se ista količina vode i stavi se da prokuha u drugoj posudi. Oba dva sadržaja se spajaju i nastave se kuhati sve dok se ne zgusnu cca 1 sat. Dobivena marmelada se ohladi i stavlja se u sterilizirane stakleneke koje se skladište na suho i hladno mjesto.